DUNEA Presentation

1 – MOŽETE LI NAVESTI ULOGU I CILJEVE SVOJE ORGANIZACIJE?

Misija Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA je postići održivi razvoj regije, kao i poboljšati i koordinirati postojeće razvojne aktivnosti u skladu s ciljevima strateškog razvoja regije, Republike Hrvatske i Europske unije.

2 – ZAŠTO SUDJELUJETE U PROJEKTU WINTER MED?

Jedinstvena povijesna i prirodna baština dubrovačko-neretvanskog područja zahtijeva posebnu posvećenost našeg tima strateškom planiranju i razvoju.  Stoga je budući strateški plan razvoja regije za razdoblje 2021. – 2027. usmjeren na poboljšanje otočnoga gospodarstva i životnih uvjeta stanovnika otoka postavljanjem dugoročnih ciljeva
kojima se ne uzrokuje nikakva devastacija ovog iznimnog prostora, a poštuju se gospodarske, društvene, okolišne i kulturne vrijednosti odredišta.

U posljednjih nekoliko godina u cijeloj se regiji provodi velik broj EU projekata povezanih s održivim turizmom. To je aktivnost koju želimo još više poboljšati u svojem budućem radu.  Otočna turistička sezona trenutačno je izuzetno kratka, suočena s izazovom velikog pritiska posjetitelja tijekom vrhunca sezone, od sredine lipnja do sredine rujna. Potrebno je vješto upravljanje kako bi se izbjegle negativne posljedice ovog utjecaja i očuvalo otočno kulturno i prirodno nasljeđe. Sudjelovanjem u projektu WINTER MED želimo odgovoriti na glavne izazove s kojima se suočavamo, razviti cjelogodišnji održivi turizam i smanjiti učinke sezonalnosti. 

 

 

3 – KOLIKI JE GOSPODARSKI ZNAČAJ TURIZMA ZA VAŠU REGIJU?

Turistički sektor najvažniji je gospodarski sektor naše regije s najvećim udjelom dodane vrijednosti u regionalnom gospodarstvu i zapošljavanju. Turizam također ima snažan
multiplikacijski učinak na povezane poslovne djelatnosti poput prijevoza, građevine, nekretnina, poljoprivrede i drugih. 


Turistička aktivnost u našoj regiji pokazuje kontinuirani rast, mjeren brojem dolazaka i noćenja.  Od 2009. do 2019. godine broj dolazaka turista povećao se za 128 %, a broj noćenja za 83,6 %. Prosječna godišnja stopa rasta bila je 9,6 % u dolascima i 7,0 % u noćenjima. Godišnji broj turista u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prije krize uzrokovane bolešću COVID-19, u 2019. godini bio je 2.285.774 dolazaka i 8.974.206 noćenja. To su iznimni pokazatelji dinamike rasta odredišta. Prema statistikama, 95 % svih noćenja odnosi se na strane turiste što je malo više od nacionalnog prosjeka (92 %).

Uz to, svake godine dočekamo i oko 800.000 posjetitelja s kruzera što predstavlja izuzetno važan doprinos našem gospodarstvu, ali istodobno uzrokuje velike gužve u prometu i probleme upravljanja gužvom na povijesnim lokacijama.

4 – KOJA SU GLAVNA RAZDOBLJA TURISTIČKE POSJEĆENOSTI?

Izrazita sezonalnost turizma jedno je od poznatih obilježja Dubrovačko-neretvanske županije. Neke lokacije poput grada Dubrovnika, općine Župa dubrovačka i općine Konavle uspjele su značajno produljiti trajanje turističke sezone, od travnja do kraja listopada (7 do 8 mjeseci). 

S druge strane, za niz lokacija (udaljeni otoci, ruralna područja) turistička sezona je vrlo kratka. Počinje sredinom lipnja, a završava sredinom rujna (oko 3 mjeseca).

 

 

5 – KOJE STE PROJEKTE ILI AKCIJE PROVELI U SVRHU POVEĆANJA ODRŽIVOSTI TURIZMA?

U našoj regiji postoji stalna potreba za očuvanjem karakteristika okoline kako bi se poboljšala autentičnost turističkih iskustava. 

 

Stoga planiramo razvoj regije u skladu sa Strategijom razvoja turizma 2012. – 2022.  Oslanjajući se na modele održivog upravljanja odredištem, definirali smo strateški razvojni model i modele rasta, plan razvoja proizvoda, segmente i smjernice tržišta, projekte za konkurentnost itd. 

 

Neprestano radimo na regionalnom prostornom planiranju uzimajući u obzir specifične prirodne i kulturne značajke našeg odredišta. Razvijamo programe poput zaštite tradicionalne arhitekture, proceduralnih okvira, programa nadzora gradnje i standarda obnove baštine, a također razvijamo i programe za praćenje i zaštitu prirodne baštine itd.

 

Sudjelujemo i vodimo brojne nacionalne i međunarodne projekte koji se odnose na temu održivog turizma, kao što su:

 

„Well-O-live” – Europskim putevima maslina do opuštanja i zdravlja 

Projektom se izgrađuje transnacionalna mreža koja povezuje privatne i javne aktere iz sedam europskih zemalja (Bugarske, Hrvatske, Finske, Francuske, Grčke, Italije i Španjolske), sve predane razvoju inovativnog modela za dizajniranje, upravljanje i promociju tematskih proizvoda ruralnog turizma vođenih tržištem, usredotočenih na aktivnosti opuštanja i zdravlja na putevima maslina. Lokacija aktivnosti projekta je otok Korčula.

 

„Hiking Europe” – Otkrivanje ruralne Europe pješačkim stazama

Glavni je cilj promocija transnacionalne mreže ruralnih turističkih ruta strukturiranih u nekoliko planinarskih itinerara diljem Europe. Partnerstvo okuplja osam članova iz šest različitih zemalja EU-a: Španjolska (Katalonija), Italija (Emilia-Romagna), Hrvatska (Dubrovnik-Neretva), Irska (Donegal), Austrija i Njemačka.

To predstavlja sveukupno 1170 km planinarskih ruta u četiri različite zemlje EU-a. Regije sudionice okupljaju se sa zajedničkim interesom da razviju alternativni pristup masovnom turizmu, zasnovan na modelu „sunce i pijesak” ili velikoj koncentraciji posjetitelja na određenim mjestima (gradovi itd.). Lokacije aktivnosti projekta u Hrvatskoj su poluotok Pelješac i otok Mljet.

 

„Ruralna, poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija” – Riječ je o integriranom razvojnom programu koji se temelji na obnovi kulturne baštine, a čiji je cilj stvoriti integrirano odredište kulturnog turizma koje uključuje određena ruralna i udaljena područja u regiji povezana s jedinstvenim turističkim proizvodom. Projekt uključuje aktivnosti od restauracije kulturnih dobara do digitalnog pristupa kulturnoj baštini.  Lokacije nekih provedenih građevinskih i restauratorskih aktivnosti nalaze se na otoku Mljetu i na otoku Korčuli.


Nekoliko je različitih akcija Dubrovačko-neretvanske županije poduzetih za promociju dijelova naše regije tematskim cestama – „Pelješac – carstvo vina” i „Neretva – dolina života”.

6 – JESTE LI USPOSTAVILI ALATE ZA PRAĆENJE ODRŽIVOSTI TURIZMA?

Turizam u Dubrovačko-neretvanskoj županiji neravnomjerno je razvijen. Najdominantnije je i najrazvijenije turističko odredište grad Dubrovnik i općine koje s njim graniče (62 % turističke aktivnosti). S druge strane, u nekim dijelovima regije, uglavnom na udaljenim otocima i u unutrašnjosti (ruralna područja), unatoč značajnim potencijalima, turizam je još uvijek slabo razvijen.

Stoga u manje razvijenim područjima zbog financijskih ograničenja još uvijek nemamo alat za praćenje održivosti turizma. Grad Dubrovnik je međutim razvio razne programe/akcije uglavnom kako bi se smanjio  negativni utjecaj velikog broja turista ljeti i očuvalo povijesno središte grada Dubrovnika.

7 – IMATE LI NAČINE ZA SMANJENJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ, KULTURU, DRUŠTVO?

Glavni su negativni utjecaji na okoliš u Dubrovačko-neretvanskoj županiji povezani s turističkom djelatnošću: onečišćenje od intenzivnog pomorskog prometa, odlaganje otpada,
prekomjerna gradnja, otpadne vode i morski otpad.  Iako se kakvoća mora ocjenjuje izuzetno dobrom, zadnjih se godina povećao problem plutajućeg morskog 
otpada. Područje južnih otoka Dubrovačko-neretvanske županije (Mljet, Korčula, Lastovo) i poluotok Pelješac posebno su pogođeni plastičnim otpadom. 

Trenutačno je u izgradnji Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije. Taj važan projekt, financiran sredstvima EU-a, značajno će poboljšati odvajanje, recikliranje i ponovnu upotrebu otpada u našoj regiji.  U suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i međunarodnim organizacijama za zaštitu okoliša sudjelujemo u mnogim projektima vezanim uz ovu temu. Nedavni projekti povezani su s inovativnim razvojem tehnologije obrade morskog otpada.  Pod našim je upravljanjem i zaštitom i 40 zaštićenih prirodnih područja kako bismo očuvali autentičnost okoliša Dubrovačko-neretvanske županije.


Potrošnja vezana uz sektor kulture u našoj regiji usmjerena je ponajprije na komercijalno iskorištavanje kulturne baštine, prvenstveno u turističkom smislu. S druge strane, upitna je održivost lokalnih kulturnih resursa, poput umjetničkog stvaralaštva, kulturne produkcije, međunarodne kulturne suradnje itd.

 

Kako bismo osigurali odgovoran i održiv rast, razvili smo aktivnosti koje će povezati kulturu sa suvremenom umjetnošću i kulturno-kreativnom industrijom u smislu prezentacije i interpretacije, aktivnosti za povećanu promociju zimskih kulturnih događaja radi smanjenja učinka sezonalnosti, poticanja kulturnog poduzetništva i za daljnje jačanje istraživanja i valorizacije kulturne baštine, posebno u ruralnim područjima regije.

8 – KOJE MJERE PREPORUČUJETE ZA OSIGURAVANJE ODGOVORNOG I ODRŽIVOG RASTA?

Da bismo osigurali odgovoran i održiv rast u našoj regiji, preporučujemo sljedeće mjere:

 

  • podizanje standarda kvalitete smještajnih kapaciteta (ponajprije hotela) u manje razvijenim turističkim područjima
  • pružanje snažnije potpore manje razvijenim područjima; dodatna ulaganja u prometnu i osnovnu infrastrukturu
  • promicanje važnosti razvoja održivog turizma
  • jačanje ekološke osviještenosti svih dionika u turizmu
  • daljnji razvoj regionalnog upravljanja odredištima
  • poboljšanje kvalitete obrazovanja u području turizma
  • nastavak poticanja razvoja određenih vrsta turizma (ruralni, gastro, kulturni, zdravstveni, nautički itd.).
  • povećanje dostupnosti turističkih usluga tijekom cijele godine (letovi tijekom zime itd.).

9 – KOJE MEHANIZME UPRAVLJANJA PREDLAŽETE?

Kako bi se osigurao odgovoran i održiv rast, preporučujemo inkluzivni model upravljanja. Održivi turizam u našoj regiji zahtijeva sudjelovanje svih relevantnih dionika iz različitih sektora, ali i snažno političko vodstvo. 

 

Da bismo postigli dugoročnu održivost u turizmu, moramo uspostaviti ravnotežu između nekoliko dimenzija:

 

  • postići optimalno korištenje okolišnih resursa očuvanjem bitnih ekoloških procesa i zaštitom prirodne baštine i biološke raznolikosti
  • poštovati društveno-kulturnu autentičnost odredišta, kulturnu baštinu i tradicionalne vrijednosti zajednice i doprinijeti interkulturalnom razumijevanju i toleranciji
  • osigurati održivost i dugoročnost gospodarskih aktivnosti te donijeti društvene i ekonomske koristi svim dionicima.